Jedna od najzagušenijih prometnica na hrvatskim cestama je dionica D8 Jadranske magistrale između Splita i Omiša kojom dnevno broje u prosjeku 11.000 do 15.000 vozila. Kao turistička destinacija, tijekom ljeta te brojke se penju i do vrtoglavih 55.000 vozila dnevno što je daleko iznad propusne moći te dvotračne magistralne ceste. Stoga su Hrvatske ceste d.o.o. 2007. godine prionuli projektu gradnje omiške obilaznice, koja će u konačnici donijeti značajno prometno rasterećenje gradske jezgre Omiša i smanjenje gužvi nastalih za vrijeme ljeta i turističke sezone.
Omiška obilaznica je dio projekta multimodalne platforme splitske aglomeracije i jedan od najvećih infrastrukturnih objekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupne vrijednosti od 90 milijuna eura gdje je Institut IGH pružao usluge stručnog nadzora. Projekt izgradnje obilaznice Omiša su obuhvaćali izgradnju novih cesta ukupne dužine 3.7 km, izvođenje pristupnih cesta tunelu u ukupnoj dužini od 544 metra, izgradnji novog tunela Komorjak Sjever u dužini od 600 m, tunela Omiš dužine 1470 m, tunela Brzet u dužini od 220 m, kao i izgradnji mosta preko rijeke Cetine u dužini od 225 metara .
Jedna od posebnosti projekta je i račva koja se nalazi u tunelu Komorjak Sjever koja je dio spojne ceste prema državnoj cesti DC70. Sam tunel bit će namijenjen odvijanju dvotračnog prometa, širine kolnika 7,10 metara i visine 6,85 metara mjerene u tjemenu tunela. Tunel se izvodio tehnologijom NATM, koja je najsuvremenija najsuvremenija metoda iskopa tunela.
Direktno iz tunela prema istoku dolazi se na most Cetina. Most je u naravi kontinuirani gredni nosač raspona 30,00+152,00+30,00 m temeljen u završecima tunela Komorjak Sjever i tunela Omiš, sa najvećim rasponom od 152 metra između 2 oslonca. Vitka konstrukcija mosta zatvorenog čeličnog sanduka promjenjive je visine (2,50 m- 6,50 m), uklapa se u okoliš i ne zatvara vizuru kanjona Cetine. U njegovu izgradnju utrošeno je 1280 tona čelika. Okrupnjavanje i montaža polovica mosta izvodila se u tunelima Komorjak Sjever i Omiš, a samo završno spajanje izvelo se na visini od 70 metara iznad rijeke Cetine uz upotrebu posebnih visećih skela.
S mosta Cetine se odmah ulazi u sljedeći tunel zvan Omiš duljine 1470 metara. Tunel započinje na sedamdesetak metara visine, na strmoj litici iznad Cetine, a prolazi istočno i sjeveroistočno od stare gradske jezgre Omiša kroz obronke masiva Omiške Dinare. Cijev je u početku tlocrtno u pravcu, zatim u desnoj krivini, potom ponovno u pravcu i desnoj krivini te na kraju u lijevoj krivini. Ukupna je širina kolnika u tunelu 7,1 m, najveća svijetla širina 9,9 m, a slobodna visina u sredini kolnika 6,85 m. a. Kolnička je konstrukcija visine 55 cm, a sastoji se od habajućeg sloja (3,5 cm), veznog sloja (5,5 cm), bitumenziranoga nosivog sloja (7 cm) i mehaničkog zbijenog sloja (40 cm). Također u sklopu ugovorenih radova izgradila su se 2 evakuacijska tunela u postojećem tunelu Omiš u duljinama od 339 i 205 metara.
Do završetka obilaznice, odnosno do završetka brze ceste Split – Omiš se nalazi još jedan manji tunel Brzet dužine 220 m nakon kojeg se dolazi do čvora Omiš – Istok koji spaja brzu cestu sa Jadranskom magistralom DC8. Tunelska je cijev na početku u desnoj, a na kraju u lijevoj krivini, a niveleta je u početku u padu i nastavlja se u konveksnoj krivini do kraja tunela. Širina kolnika, maksimalna svijetla širina tunelske cijevi i slobodna visina u sredini kolnika iste su kao kod tunela Omiš, baš kao i kolnička konstrukcija, ali i odvodnja i hidroizolacija. Portali su formirani s čeonim zidom koji se bočno spaja sa zidom usjeka, a kako se radi o manjem tunelu, nije predviđena uzdužna ventilacija.
Čestitamo investitoru Hrvatskim cestama d.o.o. na još jednom uspješnom projektu, kao i izvođaču radova Viadukt d.d., Strabag d.o.o. i našem stručnom timu inžinjera iz područja stručnog nadzora. Iznimna nam je čast pružati naše usluge na još jednom značajnom infrastrukturnom projektu od velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Radujemo se našem daljnjem partnerstvu i suradnji.
Mjeriteljstvo, znanost o mjerenju i njegovoj primjeni, oduvijek je bilo na čelu tehnološkog i znanstvenog napretka. Njegov je utjecaj vidljiv u svim područjima društvenog djelovanja i u našem je životu sveprisutno. Danas je dan kada slavimo temelj svake precizne mjere i svakog znanstvenog dostignuća!
Od drevnih civilizacija koje su koristile jednostavne alate za mjerenje, do današnjih naprednih tehnologija, mjeriteljstvo je evoluiralo kroz stoljeća, postajući ključni dio svakodnevnog života. Mjeriteljstvo nije samo znanost o mjerenju. To je osnova za inovacije, trgovinu, zdravstvo, okoliš i tehnologiju. Bez preciznih mjerenja, ne bismo mogli postići napredak u mnogim područjima.
Pokušajte samo zamisliti svijet bez preciznog mjerenja. Lijekovi ne bi bili sigurni, zgrade ne bi bile stabilne i naše razumijevanje klimatskih promjena bilo bi ograničeno. Stoga današnji dan je prilika da se prisjetimo važnosti mjeriteljstva i njegovog utjecaja na naš svakodnevni život.
Ove je godine tema Svjetskog dana mjeriteljstva održivost. Točna mjerenja temelj su istraživanja i donošenja politika vezanih uz okoliš jer nam omogućuju razumijevanje i rješavanje složenih izazova povezanih s okolišem kao što su klimatske promjene, zagađenje i iscrpljivanje prirodnih resursa. Tema održivosti potiče nas da razmotrimo na koji način mjeriteljstvo svaki dan doprinosi poboljšanju našeg života. Tako primjerice precizna i pouzdana mjerenja omogućuju bolje praćenje okolišnih čimbenika, bolju procjenu utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš i razvoj strategija koje promiču ekološku ravnotežu. Mjeriteljstvo nam pruža potporu u donošenju informiranih odluka, na način da omogućuje kvantificiranje emisija ugljika, mjerenje količine otpada i praćenje prirodnih staništa.
Mjeriteljstvo ima ključnu ulogu u obračunu emisija ugljika, koji obuhvaća širok raspon aktivnosti uključujući precizna mjerenja, proračune, nadzor, izvješćivanje i financijsku provjeru zagađivača. Za donošenje sheme za obračun emisija ugljika i drugih zakonodavnih mjera u svrhu očuvanja okoliša neophodni su pouzdani podatci, koji proizlaze iz preciznih mjerenja potencijalno prisutnih onečišćujućih tvari u okolišu do razine milijarditih dijelova.
Mjeriteljstvo također igra nezaobilaznu ulogu u pružanju potpore provedbi ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i njihovim naporima u postizanju globalnog održivog razvoja kroz:
Temom Svjetskog dana mjeriteljstva 2024. naglašava se presudna uloga mjeriteljstva u svim navedenim slučajevima te nas se podsjeća na zajedničku odgovornost za očuvanje našeg planeta.
Ova godina također označava novo poglavlje u promicanju Svjetskog dana mjeriteljstva nakon usvajanja Rezolucije na 42. zasjedanju Opće skupštine UNESCO-a u studenome 2023. godine, kojom se službeno priznaje njegovo obilježavanje 20. svibnja svake godine. To će pružiti nove prilike za promicanje mjeriteljstva, u skladu s UNESCO-ovom misijom da kroz znanost i obrazovanje izgradimo bolji svijet.
Izvor: DZM.GOV.HR
Učenici trećeg razreda Srednje škole "Ivan Seljanec" u Križevcima, koji se specijaliziraju za građevinski tehničare, krenuli su na jedinstveno obrazovno iskustvo jer su obavljali dio svog nastavnog programa o Građevinskim materijalima u IGH laboratorijima u Zagrebu.
Škola je uspostavila suradnju s IGH-om, pri čemu su nastavnici Nikola Kovačić i Mihaela Nemčić iz Srednje škole u Križevcima koordinirali program s ekspertima iz dobro opremljenih laboratorija u IGH-u. Prije terenske nastave, učenicima su osigurani materijali za učenje i kod kuće i u školi, osiguravajući da budu dobro pripremljeni za praktične lekcije.
Kako bi započeli iskustvo, učenici su prošli tečaj o sigurnosti na radu u laboratoriju sa Seadom Zenelović, voditeljem odjela zaštite na radu, zaštite okoliša i zaštite od požara. Nakon tečaja, opremljeni potrebnom zaštitnom opremom, učenici su se upustili u opsežne i temeljite testne postupke.
Ova prilika pružila je učenicima vrijedno iskustvo praktičnog rada, s još tri planirana terenska posjeta prije kraja školske godine. Nakon tih posjeta, učenici će se baviti analizom i prezentacijom svojih saznanja iz laboratorijskog rada.
Prošlog tjedna je održana prezentacija projekta „Sanacija betonske brane Mandak na jezeru Mandak“, u blizini jezera Buško Blato kod Livna, BiH.
Krunoslav Mavar i Mia Raič iz Instituta IGH d.d. Zagreb, uz prisutnost Tomislav Marićsu pred predstavnicima Investitora HEP-Proizvodnje iz Splita i Crpne stanice Buško Blato održali prezentaciju i obranu projekta sanacije .
Betonska brana Mandak spada u srednje velike brane. Izgrađena je 1967. godine, u koritu istoimene rijeke. Brana se sastoji od devet betonskih blokova, iznad čijih se preljevnih polja nalazi armiranobetonski most. Najveća visina betonske brane iznosi 31,30 m, dok duljina brane iznosi 99,69 m.
Zaključak recenzije projekta je da je projekt kvalitetno izrađen i prihvaćen, te da će uz neke usvojene primjedbe biti kvalitetna osnova za provođenje sanacijskih radova koji će pridonijeti poboljšanju mehaničke otpornosti i stabilnosti, te produljenju životnog vijeka građevine. Radovi na sanaciji brane se planiraju izvoditi u narednom vremenskom periodu, čime će se smanjiti budući gubici, povećati funkcionalnost ugrađene opreme, odvijanje prometa preko brane kao i samog estetskog izgleda hidrotehničke građevine.
Nalazimo se danas u uredu dr.sc. Petra Sesera dipl.ing.građ., gdje je prije točno 45 godina, 06.03.1979., započeo svoju karijeru u IGH.
Prije točno 50 godina, gosp. Petar Sesar došao je u Zagreb studirati građevinarstvo. Na apsolventskom putovanju, primijetio ga je profesor Dekanović, koji ga je preporučio Institutu IGH. Tada je IGH bio dio fakulteta, a Petar je dobio i preporuku od tadašnjeg direktora zavoda za metalne konstrukcije, E. Hemericha.
Petar je dobio ponudu za terenski posao u nadzoru izrade mosta R. Bogojevo i projektiranje od tadašnjeg voditelja odsjeka za mostove Marjana Košćaka. S obzirom na Petrovu ljubav prema projektiranju, to je bila jednostavna odluka koja će kasnije oblikovati njegovu izvanrednu karijeru.
"U to vrijeme, odjel je izgledao malo drugačije. Nije bilo kompjutera ni AutoCAD-a. Odjel je imao takozvane 'zeichenplatte' (crtalačke ploče), na kojima se crtalo u zajednici. Shvatio sam koliko priliku imam za učiti jer se znanje dijelilo. To je nešto po čemu se Institut IGH uvijek razlikuje od ostalih. Uvijek je bio okupljalište zainteresiranih i radoznalih umova koji su bili otvoreni za ideje i inovacije", prisjeća se Petar. „Istovremeno sam postao i asistent profesoru Tonkoviću od kojeg sam kasnije naslijedio smisao za oblikovanje. U to doba, taman je završilo sa izradom Krškog mosta, koji je tada bio najveći betonski lučni most na svijetu (390m) i dan danas most s najvećim armiranobetonskim lukom na svijetu. Tako sam dobio priliku raditi sa profesorom Šramom iz Mostgradnje, Beograd.“
"Nakon toga, radio sam s profesorom Čandrićem koji je stekao svjetsku specijalizaciju u Njemačkoj“, govori nam Petar i nastavlja, „Uvijek sam volio raditi na konstrukcijama. Ima nešto čarobno u simetriji. No mostovi su me oduševili jer tu praktički sve projektirate sami, od početka do kraja. A kod IGH-a se uvijek radi nešto novo, gdje morate biti i forenzičar i inženjerski liječnik", objašnjava Petar.
Kada je riječ o projektima na kojima je radio, Petar ističe nekoliko koji su mu posebno dragi. Među njima su panelni proračuni na Jadranskom mostu, sanacija ležajeva na Krčkom mostu, mostovi u Karlovcu, most preko Drave te Drežnik preko Kupe. "Od natječajnih radova najdraži mi je Domovinski most i Čiovski most na kojima smo osvojili druge nagrade te mostovi Jarun i Bundek, gdje smo dobili otkupnu nagradu", kaže Petar.
Na kraju razgovora, Petar govori o promjenama koje je vidio u Institutu IGH tijekom godina: "Institut je uvijek bio centar znanja koji je donosio u Hrvatsku, učio druge i izvozio znanje. Uvijek je ulagao u znanje, struku i novitete. Samo takvo okruženje je stimulirajuće. Graditeljstvo i mostogradnja su mnogo napredovali od tada. Ponosan sam znajući da sam radio s ljudima koji su bili dio tog napretka i s ljudima koji danas rade na inovacijama."
Petar Seser je živi primjer posvećenosti, stručnosti i neprocjenjivog iskustva koje Institut IGH njeguje već 75 godina. Njegova izvanredna karijera obilježena je brojnim uspjesima i projektima koji su oblikovali hrvatsku građevinsku industriju. Ovom prilikom čestitamo Petru na ovom 45-oj godišnjici i radujemo se što ćemo i dalje biti svjedoci njegovih pothvata i doprinosa u građevinskoj industriji.
Pročitajte više na stranici: https://gradevinski-portal.com/razgovarali-smo-s-covjekom-koji-je-zasluzan-za-izgradnju-svih-vaznih-mostova-u-hrvatskoj/
U svijetu građevinarstva i inženjeringa, Nadzorni odbor Instituta IGH službeno je objavio ponovni izbor Robert Petrosian za izvršnog direktora (CEO). Ova odluka označava još četiri godine na čelu IGH-a, što potvrđuje povjerenje Odbora u njegove sposobnosti i stratešku viziju.
Od preuzimanja uloge, Robert Petrosian igra ključnu ulogu u vođenju Instituta IGH kroz izazovna vremena, nadgledajući velike projekte i promovirajući inovacije, kvalitetu i održivost u industriji. Pod njegovim vodstvom, IGH je ostvario značajan napredak, uključujući proširenje svojih usluga i jačanje tržišnog položaja kako domaćem tako i međunarodnom tržištu.
Njegov ponovni izbor dolazi u vrijeme kada sama industrija prolazi kroz brze promjene i tehnološki napredak. Stručnost Roberta Petrosiana i njegov progresivan pristup smatraju se ključnima za navigaciju kroz te promjene i iskorištavanje tih novih prilika. Pod njegovim vodstvom, očekuje se daljni rast, posvećenost izvrsnosti, poboljšanje operativne učinkovitosti, kao i održati ugled Instituta IGH kao tvrtke utemeljene na nasljeđu stručnosti, inovacija, postavljanju novih standarda, predanošću razvoju tehnoloških i inženjerskih rješenja, te ostajanju ključnim partnerom u realizaciji raznolikih infrastrukturnih projekata.
Jednoglasna odluka Nadzornog odbora naglašava njihovo povjerenje u sposobnost Roberta Petrosiana da vodi Institut IGH prema budućim i novim poslovnim uspjesima. Dok IGH ulazi u još jedno poglavlje pod vodstvom Roberta Petrosiana, fokus ostaje na inovacijama, održivosti i pružanju iznimne vrijednosti klijentima i njegujući svoj odnos sa partnerima i dioničarima.
S izvrsnim dosadašnjim rezultatima i jasnom vizijom za budućnost, Robert Petrosian ima cilj dodatno učvrstiti poziciju IGH-a kao jedne od vodećih Europskih tvrtki u području graditeljstva i istraživanja, s najvećim i opremljenim laboratorijima u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Uvijek smo sretni kada možemo najaviti napredovanje svojih kolega na nova radna mjesta. Od 28. siječnja 2024., Ante Katić, direktor Regionalnog centra Split, je preuzeo i ulogu direktora IGH Mostar.U svojoj novoj ulozi gosp. Ante će biti odgovoran za daljnji razvoj Instituta IGH u Republici Bosni i Hercegovini.Također, aktivno će raditi na analizi tržišta i trendova, kao i razvoju odnosa s klijentima. Nadalje, zajedno s ostalim kolegama, nastavit će razvijati dobar imidž i percepciju IGH-a kao ključne inženjerske tvrtke u regiji među klijentima, partnerima i zaposlenicima.
Gosp. Katić u Institutu IGH radi skoro 20 godina već. IGH mu je prvi i jedini poslodavac nakon završetka Građevinskog fakulteta u Splitu gdje je diplomirao i stekao zvanje diplomiranog inženjera građevine. Uz formalno obrazovanje, licencirani je inženjer građevine pri Hrvatskoj komori inženjera građevine. Također, certificirani je IPMA voditelj projekata, FIDIC inženjer.
U Institutu je svoj profesionalni put započeo kao vremena, Zamjenik voditelja Laboratorija za prometnice u RC Split, voditelj ispitivanja za cestograđevnu geomehaniku u okviru tadašnjeg Odjela za tehnologiju građenja i nadzor u cestogradnji. Također, bio je i voditelj kontrolnih ispitivanja (geomehanika, asfalt i horizontalna signalizacija) te projektant dimenzioniranja kolničkih konstrukcija.
Od 2009. godine do danas nastavio se profesionalni razvijati kao nadzorni inženjer za građevinske radove (prometnice, luke, visokogradnja) u Odjelu za stručni nadzor RC Split, Od 2012. godine je bio koordinator zaštite na radu u Odjelu za stručni nadzor RC Split. U travnju 2021. godine unaprijeđen je na poziciju zamjenika direktora Regionalnog centra Split.
Što se tiče njegovih referenci, radio je na brojnim projektima kao glavni nadzorni inženjer i nadzorni inženjer, koordinator zaštite na radu, tehnološki nadzor i voditelj kontrolnih ispitivanja za klijente kao što su Hrvatske ceste, Županijske ceste Split, Lučka uprava Split, Lučka uprava Ploče, ACI, INA-Naftna industrija, da nabrojimo samo neke.
S objavom potpisanog ugovora IGH s Ministarstvom regionalnog razvoja i infrastrukture Republike Gruzije o pružanju usluga pripreme studije izvedivosti i detaljnog projektiranja za nadogradnju „Kobuleti“ obilaznice, donosimo vam više informacija o projektu.
Postojeća obilaznica Kobuleti sa dvije trake počinje kod Shekvetili i završava kod Chakvi-Makhinjauri tunela.Dužina ceste iznosi 31,3 kilometara. U okviru praćenja prometne gustoće na cestama, vidljivo je trenutno i buduće povećanje gustoće prometa na obilaznici Kobuleti. Da se adekvatno razvio plan infrastrukture ceste, Roads Department Ministarstvo regionalnog razvoja i infrastrukture Republike Gruzije je odlučilo objaviti javni natječaj za izradu studije izvedivosti i detaljnog projektiranja za nadogradnju Kobuleti obilaznice u u modernu autocestu sa četiri trake. Podružnica Instituta IGH u Republici Gruziji je dobila natječaj.
Obilaznica Kobuleti dio Europske Rute E70.Kao rezultat izgradnje, tranzitni promet će biti preusmjeren na Adjara obalnu cestu, što će doprinijeti ekološkoj održivosti ljetovališta i potpunom razvoju turizma u regiji.
Najveća aglomeracija u Hrvatskoj uspješno završena, a još jedna Cres-Lošinj proširena.
Kada projektima na kojima radimo možemo direktno utjecati na poboljšanje kvaltete životnog standard u nekom gradu, onda oni traže 101% našega truda. Upravo je takav projekt Aglomeracija Cres, Martinšćica, Mali Lošinj, i Veli Lošinj.
Zajednicom ponuditelja, INSTITUT IGH, d.d. dat će i svoj doprinos u realizaciji ovog projekta. Veseli nas kada znamo da će po završetku projekta priključenost na sustav javne odvodnje dosegnuti 96%, što je iznad našeg hrvatskog prosjeka. Projekt je započeo krajem 2019. godine potpisivanjem ugovora vrijednog 486 milijuna kuna, a koji se sufinancira iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014-2020.Bespovratna EU sredstava čine čak 263 milijuna kuna, dok je ostatak osiguralo resorno ministarstvo i Hrvatske vode te VIOCL (Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj), kao korisnik EU sredstava.
Ulaganje u ovu aglomeraciju direktno je ulaganje u sustav javne vodoopskrbe I odvodnje te pročišćavanje otpadnih voda na području grada Cresa grada Cresa sa pripadajućim naseljima Cres, Martinšćica, Miholašćica i Stivankao i grada Mali Lošinj sa pripadajućim naseljima Mali Lošinj, Osor, Sveti Jakov, Artatore, Ćunski, Nerezine i Veli Lošinj.
Cres je najveći otok na Jadranu, a dužinom od 66km zauzima drugo mjesto najduljih otoka. Pripada Primorsko- goranskoj županiji te se pruža u pravcu sjever-jug. Najviši njegov vrh su Gorice ( 648m ), a dobro poznato Vransko jezero glavni je izvor pitke vode za cijeli arhipelag.
Photo: Grad Cres
Otok Cres je od otoka Lošinja odvojen vrlo uskim Osorskim kanalom, a povezani su okretnim mostom nakon kojeg cesta dalje void do Malog Lošinja. Lošinj je dug 31km, a pruža se u smjeru sjeverozapad- jugoistok. U prošlosti, Cres i Lošinj bili su jedinstven otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more. O flori i fauni, svi zanimljivostima ovih otoka, njihovoj povijesti i njihovim dobrim dupinima, možete pročitati ovdje.
Vransko Jezero, Photo: Mick Morton
Za ovakve otoke čast je raditi na aglomeraciji koja obuhvača ulaganja u sustav javne vodoopskrbe putem:
Osim što će se povećati priključenost na sustav javne odvodnje na spomenutih 96%, rekonstrukcijom vodoopskrbnog sustava smanjit će se gubici u sustavu javne vodoopskrbe sa postojećih 36% na 27% te će se poboljšati postojeća opskrba vodom naselja Nerezine kroz povećanje vodospremničkog prostora za čak 343 stanovnika.
Cilj je također bio omogućiti pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućim stupnjem te očuvanje njezine kakvoće kao i sprečavanje njezine degradacije- primarno u svrhu očuvanja ljudskog zdravlja, a zatim i okoliša što doprinosi postizanju i održavanju dobrog stanja voda.
Još jedna pozitivna priča dogodila se na projektu aglomeracija Jastrebarsko. Stanovnici Jastrebarskog i okolice dobili su:
Institut IGH uspješno je završio tehničku podršku i upravljanje projektom jedne od prvih i najvećih aglomeracija u Hrvatskoj - aglomeracija Jastrebarsko.Projekt je proveden prema uvjetima Bijele knjige FIDIC, a radovi su se izvodili u 14 naselja na čak 18 gradilišta. Radi se najvećoj investiciji u povijesti grada, a ukupna vrijednost projekta je bila skoro 22,5 milijuna eura. Sa čak 72% neto iznosa, ovaj projekt sufinanciran je također iz Kohezijskog fonda Europske unije. Ukupno je izvedeno 1.075 novih priključaka na kanalizacijsku mrežu za oko 4.000 stanovnika. Izgrađeno je 43,5 kilometara novih kanala i kolektora, a po završetku radova asfaltirano je više od 32 kilometra prometnica.
Photo: Grad Jaska
Posljednji objekt koji je izgrađen u okviru ovog projekta je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Zahvaljujući njemu, otpadne vode u prirodu vraćat će se pročišćene. Svi znamo koliko je to važna funkcija danas, kao i za budućnost prirode.
Grad Jastrebarsko smješten je u središnjoj Hrvatskoj, a nalazi se na pola puta između Zagreba i Karlovca. Popularno se još naziva Jaska. Sastoji se od 60 naselja, a značajno je gospodarsko, obrtničko i turističko središte. U ovih 60 naselja živi preko 17.000 stanovnika, a u samom gradskom središtu njih oko 6.000. Svi oni dio su bolje budućnosti i velikih pomaka u svom gradu.
Od srca čestitamo svim kolegama na proširenju aglomeracije Cres, Martinšćica, Mali i Veli Lošinj. Također, čestitke upućujemo i našim kolegama iz Odjela za stručni Nadzor na uspješno dovršenom najvećem aglomeracijskom projektu- Jastrebarsko, a posebno našem uvaženom kolegi Miroslavu Pauzaru, dipl. ing. aedif.
Dana 1. prosinca 2023, u na adresi sjedišta tvrtke u Zagrebu, ulica Janka
Rakuše 1, održana je konstatirajuća sjednica Nadzornog Odbora gdje je Žarko Dešković (OIB: 78923053725) jednoglasno nanovo izabran za predsjednika Nadzornog Odbora. Isto tako, Mariyan Tkach (OIB: 20591396734) je također jednoglasno izabran za zamjenika predsjednika Nadzornog Odbora Instituta IGH.
Gosp. Dešković je i dosad bio na ovoj funkciji, a već više od dva desetljeća jedan je od ključnih ljudi Instituta IGH. Osim toga, Željko Dešković je inače počasni konzul Danske u Splitu.
.jpg){kind=link}