Kako se približavamo završetku LOT-a 1 projekta zaobilaznice Kobuleti, želimo zahvaliti našim partnerima i suradnicima na još jednoj uspješnoj suradnji!

Projekt zaobilaznice Kobuleti predstavlja značajni infrastrukturni razvoj sa ciljem poboljšanja protoka prometa, sigurnosti i povezanosti u regiji Adjara. Ovo postignuće označava veliki korak u cijelom projektu koji će imati velike dugoročne posljedice za trgovinu, prijevoz i gospodarski rast u Gruziji i okolnim regijama.

Strateški položaj Gruzije na raskrižju Europe, Azerbajdžana, Armenije i Srednje Azije pruža ogroman potencijal za unapređenje regionalne trgovine i prometnih veza. Blizina crnomorskih luka Poti i Batumi, zajedno s povezanošću s Rusijom i Turskom, svrstava zemlju u ključnu geopolitičku poziciju. Ipak, unatoč tim prednostima, ograničenja u infrastrukturi sprječavala su punu realizaciju potencijala tranzitnog gospodarstva Gruzije. Projekt zaobilaznice Kobuleti rješava te izazove modernizacijom vitalnog cestovnog koridora koji povezuje crnomorsku obalu s glavnim trgovačkim rutama. Zaobilaznica će pomoći u smanjenju prometnih gužvi, skratiti vrijeme putovanja i povećati kapacitet cestovne mreže – sve to je ključno za poboljšanje trgovine, poljoprivrede, turizma i ukupnih gospodarskih performansi regije. Trasa projekta prolazi kroz regiju Adjara i zaobilazi turistički grad Kobuleti, koji se nalazi unutar administrativnih granica okruga Kobuleti.

Postojeća cesta zaobilaznice Kobuleti, koja se proteže od Shekvetilija do tunela Chakvi-Makhinjauri, ima ukupnu duljinu od otprilike 31,3 km. Zaobilaznica Kobuleti služi kao alternativa zagušenoj obalnoj cesti S-2 (E-70), koja je produžetak autoceste Istok-Zapad i povezuje Srednju Aziju s Turskom. Prije izgradnje zaobilaznice, cesta S-2 podnosila je približno 1.500 tegljača i poluprikolica dnevno, što je doprinosilo značajnim gužvama i kašnjenjima. Nova zaobilaznica smanjit će pritisak na S-2, poboljšati prometni tok i smanjiti rizik od nesreća, uz povećanje kapaciteta ceste za prihvat sve većeg teretnog i putničkog prometa.

Zaobilaznica Kobuleti također je ključni dio regionalne prometne mreže jer se povezuje s Batumi zaobilaznicom, koja je trenutno u izgradnji. Ova strateška modernizacija prometnice poboljšat će povezanost unutar Gruzije te ojačati trgovačke i transportne pravce između Crnog mora, Kaspijskog mora i Srednje Azije, podupirući šire gospodarske i geopolitičke ciljeve Gruzije.

LOT 1 Projekta zaobilaznice Kobuleti usmjeren je na izradu studije izvodljivosti i detaljnog projektiranja modernizacije postojeće dvosmjerne ceste u četverotračnu autocestu. Ova faza projekta uključuje sveobuhvatno planiranje i projektiranje glavne ceste, mostova, čvorišta i pristupnih cesta, zajedno s vitalnom komunalnom infrastrukturom poput elektroenergetskih, plinskih, vodovodnih i internetskih vodova. Također je projektiran sustav cestovne rasvjete te sigurnosne mjere radi povećanja vidljivosti vozača i smanjenja rizika od nesreća. Osim toga, projekt uključuje izradu Plana preseljenja (RAP) i Procjene utjecaja na okoliš (EIA), čime se osigurava usklađenost s potrebnim regulatornim i standardima održivosti. Uz projektne aktivnosti, istraživačke i ispitne aktivnosti odigrale su ključnu ulogu u oblikovanju razvoja projekta. One uključuju topografska snimanja (uz primjenu napredne Lidar tehnologije), geološka istraživanja i analize protoka prometa. Razvijen je niz opcija za trasu zaobilaznice, koje su pažljivo uspoređene kako bi se osigurala najučinkovitija i najisplativija rješenja za kratkoročne i dugoročne potrebe.

Kako projekt napreduje, uspješan završetak LOT-a 1 postavlja čvrste temelje za daljnji razvoj zaobilaznice i ostvarenje njezinog punog potencijala!

S objavom potpisanih ugovora IGH sa Hrvatske Ceste d.o.o. o pružanju usluga nadzora nad izvođenjem radova izgradnje brze ceste Kašina-Zlatar Bistrica, 1. etapa od Čvora Zlatar Bistrica do Marije Bistrice i o izradi svih vrsta idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za BC Varaždin-Ivanec-Krapina, dionica Lepoglava-Bednja-ĐurmanecIGH ->Investor relations->Notices->2025, donosimo vam više informacija o projektima.

Izgradnje brze ceste Kašina-Zlatar Bistrica je dio većeg projekta koji će povezati sjever Hrvatske, od Zaboka do Kašine. Ovim projektom definirana je 1. etapa dionice Kašina- Zlatar Bistrica (čvor u razini Marije Bistrice), duljine 2,6 kilometara i otprilike 1,3 kilometra spojne ceste od čvora u razini Marija Bistrica do raskrižja s državnom cestom D307. U sklopu 1. etape dionice predviđeni su prijelaz nerazvrstane ceste preko brze ceste, prijelaz Selnica te prolaz Podgrađe 1 i 2. Predviđen je i tunel Podgrađe na duljini 700 metra te mostovi iznad potoka Bistrica na istočnom dijelu spojne ceste od raskrižja Marija Bistrica do raskrižje s državnom cestom. Također, u sklopu zahvata riješeni su spojevi svih nerazvrstanih cesta, makadamskih i poljskih putova koji su odsječeni izgradnjom brze i spojne ceste.

Institut IGH je odabran za pružanje usluga stručnog nadzora nad izvođenjem radova izgradnje brze ceste. Radi se o ugovoru s iznosom od 694.559,28 EUR, odnosno 868.199,10 EUR ukupne ugovorne vrijednosti s PDV-om. Planirani rok izgradnje brze ceste je 30 mjeseci, a procijenjena vrijednost radova iznosi 52.500.000 EUR, tj. 62.197.058,99 eura s PDV-om.

Hrvatske ceste raspisale su natječaj za izradu svih vrsta idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za brzu cestu Varaždin-Ivanec-Krapina, dionica Lepoglava-Bednja-Đurmanec. Ova dionica je dugačka oko 17 kilometara i prolazi kroz Općine Bednja i Đurmanec, a završava u Krapini kod autoceste A2. Procijenjena vrijednost natječaja iznosi 600.000 EUR bez PDV-a. Institut IGH, s ponudom u iznosu 420.409,00 EUR, odnosno 525.511,25 EUR ukupne ugovorne vrijednosti, odabran je za izvođača radova.

Izgradnjom brze ceste Varaždin - Krapina će se povezati te dvije županije, što će pozitivno utjecati na ekonomiju, prometnu sigurnost lakše putovanje između ta dva grada i Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Više o projektu saznajte putem informativnog videa od Hrvatskih cesta:

Posjetili smo gradilište novog putničkog terminala u splitskoj luci! Evo o čemu se radi.

Novi putnički terminal je veliki infrastrukturni projekt koji ima za cilj poboljšati kapacitete i usluge za putnike u najvećoj brodskoj putničkoj luci u Hrvatskoj. Terminal je smješten na lukobranu, na prostoru bivšeg skladišta "Jadranribolova" i graničit će s vanjskim vezovima za kruzere. Terminal će imati površinu od skoro tri tisuće četvornih metara, od koji će 1,5 tisuća četvornih metara će biti namijenjeno javnoj površini za putnike. S obzirom na to da će na terminalu biti schengenski granični prijelaz, odnosno prostor za kontrolu putnika i prtljage, u određene dijelove terminala uselit će se policija i carina.

S obzirom da Splitska luka ima prosječni porast putnika i vozila od oko 5% godišnje kroz posljednjih 20 godina, novi pomorsko-putnički terminal je svakako nužan za grad Split. Cilj Lučke uprave je da sav međunarodni promet s Gata sv. Duje prebaci na lukobran, koji je prema riječima ravnatelja Lučke uprave Vice Mihanovića, veći dio godine neiskorišten. „Tim potezom, otočani dobivaju pet novih vezova i 14 tisuća metara kvadratnih dodatnih operativnih površina koje su dosad zbog režima međunarodnog prometa tristotinjak dana u godini bile zaključane“, naveo je ravnatelj Mihanović.

Osim toga novi terminal svakako će poboljšati protočnost prometa u Gradskoj luci, skratiti vrijeme čekanja, poboljšati doživljaj putnika, vizuru luke, grada Splita te omogućiti bolju organizaciju međunarodnog prometa. Bitno je naglasiti da sa boljom protočnosti prometa i skraćenim vremenom čekanja, također se očekuju pozitivni utjecaji na zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena te stvaranje preduvjeta za povećanje sigurnosti u luci Split.

Projekt je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026, što pokazuje podršku europskih fondova za razvoj hrvatske infrastrukture. Vrijednost projekta iznosi više od 17 milijuna eura. Gotovo 6,7 milijuna eura osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ostatak sredstva za projekt osigurava Vlada Republike Hrvatske iz državnog proračuna. Radovi bi trebali biti završeni do lipnja 2025. godine.

Nakon dužeg vremena, projekt rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskoga u Zagrebu napokon je realiziran. Ovaj ambiciozni projekt, djelo arhitekata Zorana Boševskog, Borisa Fiolića i Željka Golubića, započet je 2007. godine nakon što je njihovo rješenje osvojilo prvu nagradu na javnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju.

Škola je sada u potpunosti obnovljena, rekonstruirana i nadograđena. Među novim sadržajima nalaze se četiri dodatne učionice, kabinet za nastavnike, zbornica, knjižnica i čitaonica, kao i dvodijelna sportska dvorana s pratećim prostorima, uključujući svlačionicu, praonicu, spremište i komunikacijske prostore. Također su dograđene kotlovnica, ambulanta, sanitarni čvorovi za profesore, vanjske posjetitelje i učenike. Ukupno je dodano gotovo 3.000 metara kvadratnih korisnog prostora.

Jedan od ključnih aspekata projekta bila je protupotresna zaštita zgrade, uz provedbu energetske obnove. Grad Zagreb osigurao je financijska sredstva za realizaciju projekta, iako isti nije dio programa obnove nakon potresa. Gradonačelnik je objasnio da je projekt u skladu s ciljevima Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) u području obrazovanja, pa postoji mogućnost retroaktivnog povlačenja dijela sredstava iz tog fonda.

Ovaj projekt dobio je značajnu stručnu i javnu pažnju te je bio nominiran za nagradu “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata, kao i za nagradu Piranesi. Trenutno je među hrvatskim projektima nominiranim za prestižnu EU nagradu za suvremenu arhitekturu Mies Van der Rohe Award.

IGH je ponosan na sudjelovanju u realizaciji ovog projekta. Više informacija o projektu mogu pročitati na sljedećoj poveznici: emajstor.hr/članak/

Projekt izgradnje brze ceste Varaždin – Krapina, o kojem se raspravlja već dva desetljeća, napokon ulazi u fazu realizacije. IGH odabran je za izradu svih vrsta idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za brze ceste Varaždin-Ivanec-Krapina.

Izgradnja brze ceste Varaždin – Krapina dio je šire strategije prometnog povezivanja županijskih središta diljem Hrvatske. Cilj ovog projekta nije samo skraćivanje vremena putovanja, već i jačanje regionalnog gospodarstva. Na području Varaždinske županije, gdje se već nalazi više od 50 poslovnih, gospodarskih i industrijskih zona, očekuje se dodatni poticaj gospodarskom razvoju. Godina 2024. već je obilježena investicijskim uzletom privatnog kapitala, koji premašuje iznos od 250 milijuna eura. Izgradnja kvalitetne prometne mreže, poput ove brze ceste, dodatno će privući investitore i povećati konkurentnost regije.

Krajem veljače 2024. godine, Hrvatske ceste potpisale su ugovor za izgradnju prve etape brze ceste, koja obuhvaća dionicu od Varaždina do Cerja. Ukupna duljina ove dionice iznosi približno 7,5 kilometara, a procijenjeno je da će radovi biti završeni u roku od tri godine. Ova dionica predstavlja početak realizacije prve od ukupno šest faza projekta. Prema planu, projekt je podijeljen na šest trasa, a ukupna duljina cijele ceste već je definirana. Za posljednju dionicu, Hrvatske ceste su osigurale dodatnih 600.000 eura za izradu idejnog projekta, čime je osigurana priprema dokumentacije za završetak cijelog projekta. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 25,5 milijuna eura bez PDV-a, čime se ovaj projekt potvrđuje kao značajan infrastrukturni poduhvat za sjevernu Hrvatsku.

Osim lokalnih koristi, ovaj projekt ima značajne nacionalne implikacije. Bolja prometna povezanost olakšat će kretanje ljudi i roba, što će smanjiti troškove prijevoza i povećati učinkovitost poslovanja. Uz to, smanjenje prometnih zagušenja imat će pozitivan utjecaj na okoliš, dok će modernija infrastruktura povećati sigurnost u prometu.

Projekt brze ceste Varaždin – Krapina nije samo infrastrukturna investicija, već i strateški korak prema modernizaciji Hrvatske. Ulaganjem u prometne projekte poput ovog, Hrvatska jača svoju gospodarsku poziciju i stvara uvjete za održivi razvoj na lokalnoj i nacionalnoj razini. Izgradnja ove ceste nije samo odgovor na potrebe sadašnjice, već i ulaganje u budućnost Hrvatske.

Za detaljniji uvid u plan izgradnje brze ceste Varaždin – Krapina, možete pogledati sljedeći video:

Novi glavni trg u Šibeniku s arheološkim parkom i garažno-logističkim centrom ispod osmišljen je kao integrirano urbano, društveno i infrastrukturno polje koje uspostavlja otvoreni dijalog između srednjovjekovnog, modernog i suvremenog grada.

Trg Poljana oblikovan je kao kontinuirana trodimenzionalna urbana platforma (polje) bez nametljivih čvrstih volumena, koja omogućuje različita društvena događanja i posreduje između povijesnih i modernih urbanih artefakata. Program prostora integrira arheološki park s društvenom zonom i infrastrukturnim logističkim centrom ispod površine. Prostorna savijanja stvaraju mjesta za društvena okupljanja: otvorene tribine i pozornice, most, nadstrešnicu i fontanu. Urbane linije stvaraju napetosti i dinamiku na platformi, dok kamene mreže s infrastrukturnim kutijama omogućuju fleksibilnu organizaciju polja.

Podzemna struktura namijenjena je kao objekt, garaža i logistički centar s konstrukcijom od armiranog betona i industrijskim podovima. Podzemni logistički centar uključuje centar za upravljanje mobilnošću, stanice za punjenje električnih vozila te revitalizaciju opskrbnog područja stare gradske jezgre i otoka. Prostor je integralni dio cjelokupnog EU projekta Integrirana mobilnost u gradu Šibeniku.

Pročitajte cijeli članak na emajstor.hr/clanak/550/

Izgradnja dijela autoceste između Velenja i Slovenj Gradeca, poznata kao treća razvojna os sjever, obuhvaća izgradnju brze ceste koja će značajno poboljšati prometnu povezanost između ovih dvaju gradova. Ured Vlade Republike Slavonije za razvoj i europsku kohezijsku politiku odobrio jegodine sufinanciranje projekta „Izrada dokumentacije za izgradnju brze ceste za 2. dionicu 3. razvojne osi sjever od čvora Velenje jug do čvor Slovenj Gradec jug. Projekt, čija je investicijska vrijednost 16,77 milijuna eura, bit će sufinanciran u iznosu od nešto manje od 11 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Institut IGH, d.d. je odabran za usluge nadzora nad izradom projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole (DGD) i projektne dokumentacije za izvedbu građenja (PZI) za izgradnju nove brze ceste, trase Velenje Jug – Slovenj Gradec, Dionica B (Škalsko jezero), ukupne duljine 17,2 km.

Dionica B (Škalsko jezero) predstavlja izmjenu postojećeg prometnog uređenja na način da se cesta Velenje-Škale približi Škalskom jezeru te se planiraju dodatna kružna raskrižja, devijacije te brza cesta s pripadajućim priključcima i vijaduktom. Devijacija 1-21 predstavlja novu trasu postojeće regionalne ceste Velenje-Škale u dužini od 941,68 m, dok devijacija 1-21a predstavlja novu trasu postojeće makadamske rekreacijske staze u dužini od 876,10 m. Viadukt Škalsko jezero je dugačak 105,00 m, a ukupna širina 23,00 m. Vijadukt će biti izveden kao prednapregnuta betonska monolitna konstrukcija. Konstrukcija mosta bit će izgrađena na 2 nosača i 4 međustupa, izgrađena na pilotima širine 150 cm i dužine 22 do 25 m.

Ova brza cesta ima ključnu ulogu u poboljšanju prometne infrastrukture Slovenije, omogućujući bolju povezanost između središta međunarodnog, nacionalnog i regionalnog značaja. Također će doprinijeti gospodarskom razvoju regije Savinjsko-šaleške, koja se trenutno prestrukturira nakon smanjenja aktivnosti u industriji ugljena. Izgradnja će također povećati sigurnost na cestama i smanjiti vrijeme putovanja za korisnike, čime će se olakšati svakodnevno kretanje građana i transport dobara.

Daruvarske toplice su trenutno u procesu najveće rekonstrukcije u svojoj povijesti. Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 20 milijuna eura, od čega će 97,22% sredstava biti financirano putem europskih fondova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti..

Institut IGH, d.d. je odabran za izvođača nadzora izgradnje i rekonstrukcije, dok građevniske radove će izvoditi tvrtka Radnik d.d., koja je izabrana nakon javnog natječaja. Planirano trajanje radova je 14 mjeseci, a cilj je završiti sve radove unutar tog roka dok će postojeći objekti ostati funkcionalni tijekom rekonstrukcije.

Planirana je obnova 77 postojećih smještajnih jedinica, izgradnja 13 novih te proširenje i modernizacija bazenskog kompleksa. Posebna pozornost posvetit će se razvoju wellness ponude, koja će uključivati inovativne sadržaje poput pivskih kupki i kupki s hrastovim drvetom, po čemu će Daruvarske toplice postati jedinstvene u Hrvatskoj. Prostor za masaže, saune i terapijske tretmane bit će proširen i opremljen najsuvremenijom opremom kako bi se zadovoljili najviši standardi korisničkog iskustva.

Osim toga, izgradit će se turističko- rekreacijski centar s fotonaponskom elektranom, čime će se značajno smanjiti troškovi energije, procijenjeni na uštedu od 100 tisuća eura godišnje. Ova obnova simbolizira dugogodišnje planove za unapređenje infrastrukture i usluga koje pružaju Daruvarske toplice, čime se podiže kvaliteta zdravstvenog turizma u regiji.

Dana 13. rujna 2024.^. održano je svečano otvaranje nove cijevi tunela Učka, dok se završni radovi na sigurnosnim sustavima i prometnoj signalizaciji još uvijek provode. 

Prva cijev tunela Učka završena je 1981. godine i od tada ima važnu ulogu u olakšavanju prijevoza. Međutim, kako se promet povećavao, osobito tijekom vrhunca turističke sezone, kada više od 20.000 vozila prolazi u jednom danu, tunel se počeo suočavati se s prometnim izazovima. Nova cijev ne samo da će udvostručiti kapacitet postojećeg tunela, već će ugraditi i moderne sigurnosne značajke te poboljšane ventilacijske sustave. Dodavanje ove druge cijevi očekuje se da će značajno smanjiti vrijeme putovanja i poboljšati ukupnu sigurnost na cestama za putnike i teretni promet.

Novi tunel Učka ima 24 poprečna prolaza, svakih 250 m, od kojih je 12 namijenjeno pješacima, a 12 vozilima, što ukupno čini 6,5 km tunela i zajedno s povezanim tunelima čini najduži podzemni iskop u Hrvatskoj. Nova cijev tunela, koja je 500 metara duža od stare, ne predstavlja samo tehničko postignuće, već i simbol sigurnosti. Tijekom gradnje upotrijebljeno je tisuću tona eksploziva te su primijenjene suvremene tehnike, poput pokretnih traka za transport materijala i tekućeg eksploziva, koje su prvi put korištene u Hrvatskoj. Nova cijev tunela također je opremljena naprednim ključnim sustavima kako bi se osigurala njezina funkcionalnost i sigurnost. Čak 74 nadzorne kamere pratit će promet i uvjete u tunelu. Ukupno će biti 24 poprečna prolaza između dviju cijevi tunela, a tijekom obnove stare cijevi bit će izgrađena i tri dodatna velika prijelaza za hitne intervencije.

Druga cijev tunela Učka, zajedno s odmorištem Kvarner, izgrađena je u sklopu 2B1-1 Podfaze izgradnje Istarskog ipsilona u punom profilu, ukupne vrijednosti od približno 200 milijuna eura.

Kroz sam proces izgradnje, suočilo se s mnogim izazovima – od složenih geoloških uvjeta, velikog broja jama i pukotina, pa sve do globalnih kriza poput inflacije i pandemija te nedostatka radne snage. Jedan od najvećih izazova ovog projekta bio je završiti radove na vrijeme, uz promet u postojećoj cijevi, bez zaustavljanja prometa. Paralelno s radovima na Tunelu, započeli su radovi na dionici autoceste dugoj 10 kilometara, od Učke prema Matuljima, uključujući dupliranje mosta Mirna i vijadukta Limska draga. Planirani završetak radova je u listopadu 2026., nakon čega će se Istarski ipsilon u Matuljima spojiti na mrežu autoceste pod upravljanjem Hrvatskih autocesta te u cijelosti biti uključen u ostatak autocestovne infrastrukture u Hrvatskoj.

Jedna od najzagušenijih prometnica na hrvatskim cestama je dionica D8 Jadranske magistrale između Splita i Omiša kojom dnevno broje u prosjeku 11.000 do 15.000 vozila. Kao turistička destinacija, tijekom ljeta te brojke se penju i do vrtoglavih 55.000 vozila dnevno što je daleko iznad propusne moći te dvotračne magistralne ceste. Stoga su Hrvatske ceste d.o.o. 2007. godine prionuli projektu gradnje omiške obilaznice, koja će u konačnici donijeti značajno prometno rasterećenje gradske jezgre Omiša i smanjenje gužvi nastalih za vrijeme ljeta i turističke sezone.

Omiška obilaznica je dio projekta multimodalne platforme splitske aglomeracije i jedan od najvećih infrastrukturnih objekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupne vrijednosti od 90 milijuna eura gdje je Institut IGH pružao usluge stručnog nadzora. Projekt izgradnje obilaznice Omiša su obuhvaćali izgradnju novih cesta ukupne dužine 3.7 km, izvođenje pristupnih cesta tunelu u ukupnoj dužini od 544 metra, izgradnji novog tunela Komorjak Sjever u dužini od 600 m, tunela Omiš dužine 1470 m, tunela Brzet u dužini od 220 m, kao i izgradnji mosta preko rijeke Cetine u dužini od 225 metara .

Jedna od posebnosti projekta je i račva koja se nalazi u tunelu Komorjak Sjever koja je dio spojne ceste prema državnoj cesti DC70. Sam tunel bit će namijenjen odvijanju dvotračnog prometa, širine kolnika 7,10 metara i visine 6,85 metara mjerene u tjemenu tunela. Tunel se izvodio tehnologijom NATM, koja je najsuvremenija najsuvremenija metoda iskopa tunela.

Direktno iz tunela prema istoku dolazi se na most Cetina. Most je u naravi kontinuirani gredni nosač raspona 30,00+152,00+30,00 m temeljen u završecima tunela Komorjak Sjever i tunela Omiš, sa najvećim rasponom od 152 metra između 2 oslonca. Vitka konstrukcija mosta zatvorenog čeličnog sanduka promjenjive je visine (2,50 m- 6,50 m), uklapa se u okoliš i ne zatvara vizuru kanjona Cetine. U njegovu izgradnju utrošeno je 1280 tona čelika. Okrupnjavanje i montaža polovica mosta izvodila se u tunelima Komorjak Sjever i Omiš, a samo završno spajanje izvelo se na visini od 70 metara iznad rijeke Cetine uz upotrebu posebnih visećih skela.

S mosta Cetine se odmah ulazi u sljedeći tunel zvan Omiš duljine 1470 metara. Tunel započinje na sedamdesetak metara visine, na strmoj litici iznad Cetine, a prolazi istočno i sjeveroistočno od stare gradske jezgre Omiša kroz obronke masiva Omiške Dinare. Cijev je u početku tlocrtno u pravcu, zatim u desnoj krivini, potom ponovno u pravcu i desnoj krivini te na kraju u lijevoj krivini. Ukupna je širina kolnika u tunelu 7,1 m, najveća svijetla širina 9,9 m, a slobodna visina u sredini kolnika 6,85 m. a. Kolnička je konstrukcija visine 55 cm, a sastoji se od habajućeg sloja (3,5 cm), veznog sloja (5,5 cm), bitumenziranoga nosivog sloja (7 cm) i mehaničkog zbijenog sloja (40 cm). Također u sklopu ugovorenih radova izgradila su se 2 evakuacijska tunela u postojećem tunelu Omiš u duljinama od 339 i 205 metara.

Do završetka obilaznice, odnosno do završetka brze ceste Split – Omiš se nalazi još jedan manji tunel Brzet dužine 220 m nakon kojeg se dolazi do čvora Omiš – Istok koji spaja brzu cestu sa Jadranskom magistralom DC8. Tunelska je cijev na početku u desnoj, a na kraju u lijevoj krivini, a niveleta je u početku u padu i nastavlja se u konveksnoj krivini do kraja tunela. Širina kolnika, maksimalna svijetla širina tunelske cijevi i slobodna visina u sredini kolnika iste su kao kod tunela Omiš, baš kao i kolnička konstrukcija, ali i odvodnja i hidroizolacija. Portali su formirani s čeonim zidom koji se bočno spaja sa zidom usjeka, a kako se radi o manjem tunelu, nije predviđena uzdužna ventilacija.

Čestitamo investitoru Hrvatskim cestama d.o.o. na još jednom uspješnom projektu, kao i izvođaču radova Viadukt d.d., Strabag d.o.o. i našem stručnom timu inžinjera iz područja stručnog nadzora. Iznimna nam je čast pružati naše usluge na još jednom značajnom infrastrukturnom projektu od velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Radujemo se našem daljnjem partnerstvu i suradnji.