Logo
ENGLISH PYCCKИЙ LinkedIn

Reference
Pregled po objektima
 
Pregled po djelatnostima
 
PROJEKT JADRANSKO – JONSKE AUTOCESTE

naručitelj:
Vlada RH

godina:2008

     
 

Ideja o izgradnji autoceste između Zagreba i Splita pojavljuje se u različitim studijskim varijantama od početka šezdesetih godina proslog stoljeća. U najkraćoj varijanti Zagreb - Pisarovina - Velika Kladuša - Bihać - Knin - Split trasa je duga 292 km, a razmatrane su i još dvije varijante ceste koje prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu.

Cijelo je desetljeće trajala razrada projektne dokumentacije i izrada investicijskih planova za dijelove ceste na različitim smjerovima. Nažalost, političke promjene do kojih je 1971. došlo u Hrvatskoj nasilno su prekinule sve aktivnosti vezane uz tu autocestu.
 
Projekt je nastavljen sedamdesetih godina proslog stoljeća, čak su i otpočeli radovi na zahtjevnoj dionici Strmica - Lička Kaldrma, između Knina i Bihaća, no ubrzo su prekinuti zbog nedostatka novca.
 
Taj je zastoj potrajao do raspada Jugoslavije, kada su se iznova uvelike promijenile okolnosti koje su određivale cijeli projekt. Trebalo je odustati od varijanti u kojima se ističu prirodne prednosti doline Une, jer bi takva trasa išla pograničnim područjem dviju država.
 
Realan izbor sveo se na trasu preko Plitvica ili preko Otočca i Gospića, a konačan odabir uslijedio je nakon dugih i žustrih rasprava u stručnoj, ali i široj javnosti. Odabrana trasa autoceste prema Rijeci i Splitu zajednički vodi do Bosiljeva, a zatim preko Like i Gospića povezuje Zadar, Šibenik i Split. Ta je trasa dulja od one koja vodi dolinom Une, ali je zato u najvećoj mjeri zadovoljila sva očekivanja i nikoga nije posebno oštetila. Prolazeći teškim terenskim uvjetima, nova cesta optimalno povezuje i homogenizira hrvatski prostor, oživljavajući naše demografski devastirane krajeve.
 
Ova autocesta prolazi kroz središnji hrvatski prostorno--razvojni koridor na kojemu je Karlovac kao veliko prometno čvorište, te niz godina razvojno zanemareni gradovi Ogulin, Otočac i Gospić, koji se probojem tunela Mala Kapela i Sveti Rok otvaraju prema moru i prema središnjoj Hrvatskoj. Prometnicom se okoristio i Senj, kao i sjevernojadranski otoci. Prema tome, ova je cesta ključan infrastrukturni preduvjet za puno ostvarivanje gospodarskog, a napose turističkog potencijala Dalmacije, ali i za oživljavanje ostalih krajeva kroz koje i uz koje prolazi. U Lici i Gorskom kotaru pozitivan utjecaj nove prometnice na razvoj bio je primjetan i prije njezina dovršenja.
 
Gradnja te autoceste jedan je od najvećih investicijskih i građevinskih pothvata ikad ostvarenih u Hrvatskoj. Za ilustraciju, na trasi Zagreb - Split, dugoj 380 km, iskopano je oko 26 000 000 m3 materijala, a nasuto je oko 30 000 000 m3. Od ukupne duljine trase, 18,6 % nalazi se na različitim objektima. Od Zagreba do Splita ukupno su izgrađena 292 mosta, vijadukta, propusta i tunela. Osim onog što je izravno vidljivo unutar ograda, treba spomenuti i elemente prateće infrastrukture (dijelovi elektroenergetske mreže, vodovoda, pristupnih, lokalnih i alternativmh cesta itd.) koji znače velik dio investicije.
 
Početkom Ijeta 2005. godine dovršene su i puštene u promet posljednje dionice autoceste duge 380 kilometara, koja povezuje hrvatsku metropolu - Zagreb sa središtem Dalmacije - Splitom. Time je dovršen projekt koji je, uz prekide, trajao 40 godina, dok je gradnja produžetka iste autoceste prema luci Ploče, u duljini od 102 kilometra, odmah nastavljena u punom profilu. Vec 2007. godine otvorene su za promet nove dionice autoceste do Šestanovca.
Značenje osnovne poveznice sjevera i juga istaknuto je oznakom koju nosi: A1. Autocesta Zagreb - Split -Dubrovnik u mreži međunarodnih E cesta, sukladno AGR sporazumu ECE UN iz Ženeve 1975. i 2002. treba uz domaću oznaku A1 dobiti i kombinirane oznake E-65 i E-71 jer nastavlja prometne tokove sjeverne i srednje Europe iz smjera Beča (E-59), Bratislave (E-65) i Budimpešte (E-71).
 
Na dijelu od Zagreba do čvora Bosiljevo 2 ona prolazi europskim koridorom Vb koji Budimpeštu spaja s Rijekom, pa se poklapa s autocestom Rijeka - Zagreb u 18 % duljine. Još 66 % ukupne duljine trase ove autoceste do Splita poklapa se s jadransko-jonskim smjerom.
 
Osim same prometnice, autocestu čine i drugi sadržaji u funkciji sigurnog i udobnog prometa, kao sto su:
  • građevine za odvodnju i pročišćavanje vode,
  • zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za
    održavanje prometne plohe,
  • zračni prostor iznad kolnika do visine od 7 m,
  • cestovno zemljište na kojemu je sama prometnica i
    ostali povezani sadržaji,
  • građevine na cestovnom zemljištu, u sklopu sustava
    naplate, održavanja i pružanja usluga vozačima,
  • mjerni objekti i uređaji za nadzor i kontrolu prometa,
  • priključci na javnu cestu,
  • prometni znakovi, oprema ceste, telekomunikacijski
    uređaji i razne instalacije,
  • građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša
    (primjerice zaštitne i sigurnosne ograde).
 
Kod vođenja trase autoceste u prostoru nastojalo se čim više umanjiti negativan utjecaj na kvalitetu i organizaciju života. To znači da se u prvom redu nastojalo izbjeći presijecanje ili tangiranje naselja, zatim devastacija građevinskih zemljišta, a i vrijednih poljoprivrednih površina (ostvareno zauzeće cca 2% na sektoru Zadar – Split). Uz to, nastoji se voditi računa o spomenicima kulturno-graditeljske povijesne baštine te arheološkim lokalitetima.
 
Na većini dionica autocesta u Hrvatskoj geometrijski elementi odabrani su za računsku brzinu od 120 km/h.
Na težim, planinskim dijelovima trase prihvaćeni su elementi koji zadovoljavaju računsku brzinu od 100 km/h.
Kolničke konstrukcije naših autocesta u načelu su dimenzionirane na projektno razdoblje od 20 godina, što znači da će se nakon isteka tog roka kolnik moći popraviti relativno jednostavnim zahvatom.

Prijašnjih sveobuhvatnih predviđanja kao i sadašnje realne procjene pozitivnih utjecaja gradnje autocesta nije bilo i nema jer je gotovo nemoguće sažeti sve koristi ovog projekta pod jedan zajednički nazivnik, međutim svi vodeći ekonomski analitičari slažu se da je razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, a posebno razvoj regija kojim prolaze nove dionice autoceste ovim porastao. Prema nekim procjenama čak 40% godišnjeg porasta BDP-a Hrvatske čine direktni i indirektni utjecaji od ovog investicijskog ulaganja

Foto galerija
 
 
Dokumentacija
 
POLAZNE OSNOVE – GRAĐEVINSKO – TEHNIČKA STUDIJA JJ AUTOCESTE
Adobe PDF

 
       
Mail Intranet Mapa stranice
copyright (c) 2009. Institut IGH d.d. Sva prava pridrĹľana.